Kvarner broji više od 2700 vrsta te time spada u floristicki najbogatije dijelove Hrvatske. U cijeloj Hrvatskoj poznato je oko 4300 biljnih taksona, a na podrucju županije se nalazi 70 posto svih hrvatskih biljaka.
Pojedini otoci Kvarnera (Krk, Cres, Lošinj) brojem vecim od 1300 biljnih vrsta prelaze svukupan broj vrsta biljaka nekih europskih država! Biljnim je vrstama najbogatiji otok Krk s oko 1500 vrsta, a relativno, u odnosu na površinu, otok Unije na kojem na 16 km2 raste cak 629 biljnih vrsta.

Od 226 rijetkih, ugroženih i osjetljivih vrsta biljaka, koliko ih navodi Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske na podrucju Kvarnera raste njih 122.
Kvarner u malom ocrtava ono što je priroda Hrvatske za Europu - prostor izuzetno velike biološke raznolikosti. Na malom prostoru susrecemo razne vrste bilja i životinja, te tipicna staništa srednje Europe, Alpa, krša Dinarida, zapadnog i istocnog Sredozemlja.

Vecina ptica koje se u Europi smatraju ugroženima obitava na podrucju Kvarnera, a razmjerno svojoj velicini, otoci Krk, Cres i Rab su sisavcima najbogatiji otoci Mediterana. Posebna je znacajka prisutnost svih velikih europskih predatora na jednom mjestu.
Ovdje se gnijezde suri i prugasti orlovi, orlovi zmijari, sivi sokolovi, bjeloglavi supovi, tetrijebovi gluhani, sove ušare i jastrebace...

Krk je takoder otok s najvecim brojem vodozemaca i gmazova na Mediteranu, dok je na cjelokupnom podrucju Kvarnera zabilježeno 14 vrsta zmija, što ukazuje na ekološki ocuvana prirodna staništa.

U šumama goranskih i primorskih planina još uvijek nalazimo medvjede, vukove, risove, cagljeve, divlje macke, jazavce, lisice, kune zlatice i bjelice, jelene, srne i divokoze, a uz ciste goranske rijeke vidre i leptire.

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) prvi je put znanstveno opisana na temelju primjerka ulovljenog uz otok Cres, a na Kvarneru obitava i jedina stalna sjevernojadranska populacija dupina.